Naslovna Društvo Rebalansom budžeta do 530 miliona za zaostale zarade, u toku izrada programa

Rebalansom budžeta do 530 miliona za zaostale zarade, u toku izrada programa

0
Budžet
Budžet

Kako se određeni rashodi neće izvršiti do kraja godine, stvorila se mogućnost da se rebalansom budžeta 530 miliona preraspodeli za isplatu zaostalih zarada radnicima bivših preduzeća, saopštila je Danijela Spasović, zamenica načelnika Gradske uprave za finansije. Takođe, u pripremi je i budžet za narednu godinu, a pristiglo je više predloga građana nego prethodne godine,

Rok za predloge je istekao, a predlozi su raspoređeni nadležnim upravama, koje ih obrađuju i analiziraju.

Danijela Spasović
Danijela Spasović foto: GP018

„Dosta je predloga stiglo u odnosu na 2023. godinu. Sve više se radilo na transparentnosti. Imaćemo i najverovatnije tribinu, i konkretno izaći sa zahtevima koje su građani uputili. Biće i javna rasprava kad se uradi Nacrt odluke o budžetu za 2025. godinu”, navela je Danijela Spasović.

Uskoro bi na sednici Skupštine grada Niša trebalo da se nađe i drugi rebalans budžeta. Spasović navodi da se određeni rashodi neće realizovati do kraja godina, što je pružilo mogućnost da su isplati finansijska podrška radnicima bivših preduzeća.

„Imajući u vidu da je kraj budžetske godine određeno pozicije, u skladu za izvršenjem do kraja godine, prerasporedili i na taj način uzeli u obzir šta je prioritet do kraja godine. Određeni rashodi se neće izvršiti pa smo to smanjili, a uveli smo jednu novu poziciju, u iznosu od 530 miliona dinara, koja se u stvari finansijska podrška radnicima bivših preduzeća, koja su bila ne teritoriji grada Niša. U izradi je program koji će pratiti Nacrt o izmenama odluke o budžetu Grada Niša, o čemu će biti reči na narednom gradskom veću”, dodala je zamenica načelnika Uprave za finansije.

Planirani obim budžeta bio je okvirno 14,5 milijardi, a 13,9 milijardi je ostvarenje prihoda. Danijela Spasović naglašava da je ostvarenost gotovo dve milijarde više u odnosu na 2022. godinu. Taj iznos sadrži najviše povećanje poreza na zarade, skoro 900 miliona dinara, a zatim i ostvarenje prihoda od poreza na imovinu

Spasović je zaključila da je najviše prihoda raspoređeno na različite projekte Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj, zatim za školsku i predškolsku decu i socijalne programe.

POSTAVI ODGOVOR

Molimo vas unesite vaš komentar
Molimo vas unesite vaše ime ovde