Naslovna Društvo Od radničke borbe do roštilja u prirodi: kako je Prvi maj menjao...

Od radničke borbe do roštilja u prirodi: kako je Prvi maj menjao svoje lice

0
Prvi maj, danas sinonim za odmor, druženje i boravak u prirodi, svoje korene ima u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada. Kako objašnjava Bojana Dašić iz Istorijskog arhiva Niš, ovaj praznik je kroz vreme prošao veliki put – od štrajkova i radničkih protesta, do kulturnih manifestacija i savremenog načina proslave koji podrazumeva izlete i okupljanja na otvorenom.

„Nekad je 1. maj imao svoj koren u davnom 19. veku, kada je 1. maj u stvari bio borba za bolji položaj radnika i za uslove njihovog rada. A danas, odnosno, kasnije u nekom savremenom dobu, ono što mi danas možemo da vidimo, 1. maj je u stvari trenutak kada ljudi imaju slobodan dan i kada to vreme koriste da provedu sa svojom porodicom i sa svojim prijateljima, uglavnom na raznim izletištima, kako u našem gradu, tako i u okolini samog Niša, uz veselje, piće i jelo”, kaže arhivistkinja Bojana Dašić.

Istorijski arhiv čuva brojna svedočanstva promena u načinu obeležavanja ovog praznika – od fotografija i novinskih članaka do plakata koji oslikavaju duh vremena i društvene okolnosti u kojima se Prvi maj obeležavao.

Bojana Dašić,foto:GP018
„Ovde imamo i fotografije, i stare novine, odnosno staru štampu, ali i plakate koje govore o tim promenama. Početak, kada je bilo insistirano da se organizuju štrajkovi, i da se zaustavi rad u fabrikama, gde je to moglo da bude mirnim putem, ali i kasnije, pogotovo nakon 1945. godine, kada se manifestacije povodom 1. maja pretvaraju u neka kulturna dešavanja. Trajalo je to i po par dana, bilo je često i 1, 2. i 3. maja, a to što spominjemo sada odlazak u prirodu, to je nešto dublje ukorenjeno u narodu, što se povezuje sa Đurđevdanskim urankom, i s obzirom da se to polako prenelo i na 1. maj, pa sada imamo taj doček zore povodom 1. maja, a ne Đurđevdana”, navela je Bojana Dašić.

Sam praznik rada nastao je krajem 19. veka, u vreme intenzivne industrijalizacije, kada su radnici širom sveta radili u izuzetno teškim uslovima – dugo, slabo plaćeno i bez osnovnih prava. Upravo takve okolnosti dovele su do organizovanja štrajkova i borbe za osmočasovno radno vreme.

„Radnici su živeli u teškim uslovima, uslovi rada u kojima su oni funkcionisali su bili izuzetno teški, u smislu da su oni radili od 12 do 16 sati u jednom danu, da je njihova radna nedelja bila minimum šest radnih dana, da su bili malo plaćeni i da su stalno bili na rubu egzistencije. Korišćena je radna snaga i muškaraca i žena, ali, nažalost, ono što potenciram je da su i deca u tim uslovima i radila. Tako da je položaj radnika prosto zahtevao određenu promenu i povodom toga su organizovani štrajkovi i obustava rada”, dodala je Bojana Dašić.

Kako ističe, prvi talas obeležavanja Prvog maja potekao je iz Sjedinjenih Američkih Država, odakle se ideja proširila na ostatak sveta. Uprkos brojnim političkim i društvenim promenama, ovaj praznik je opstao i danas se obeležava u velikom broju zemalja, zadržavajući simboliku borbe za radnička prava, ali i dobijajući novu, opušteniju dimenziju u svakodnevnom životu ljudi.

POSTAVI ODGOVOR

Molimo vas unesite vaš komentar
Molimo vas unesite vaše ime ovde