Iz JKP „Mediana” najavili su da su u planu pojačane mere za sprečavanje nastanka divljih deponija. Ovo preduzeća planira zajedničke akcije sa Gradom Nišom, inspekcijskim službama i komunalnom milicijom. Cilj je strožom kontrolom i kaznenom politikom sprečiti nesavesne građane da stvaraju nove deponije i smanjiti troškove uklanjanja deponija koji godišnje dostižu i do 20 miliona dinara.
Svake godine JKP „Mediana” uklanja divlje deponije kroz tri programa – redovan, vanredni gradski i onaj koji se već petu godinu sprovodi u saradnji sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine. Ove godine biće uklonjeno više od 50 divljih deponija na teritoriji Niša.

„Ukupno preko 50 divljih deponija biće uklonjeno ove godine sa teritorije grada Niša, odnosno nešto više od 13.000 metara kubnih otpada. Ono što je najviše poražavajuće je da se na nekim mestima ponavljaju divlje deponije i da mi iz godine u godinu čistimo te iste prostore”, naveo je Ivan Mihajlović iz JKP „Mediana”.

Kako ističe, „Mediana” pokušava da prevencijom spreči nastanak divljih deponija, otvaranjem reciklažnih dvorišta i uvođenjem svih sela u sistem redovnog odvoza otpada. U planu je otvaranje četvrtog reciklažnog dvorišta, u Panteleju, a novi vid borbe sa divljim deponijama je i stroža kaznena politika.

„U planu je da JKP ’Mediana’, Grad Niš, inspekcijske službe i komunalna milicija zajednički organizujemo akcije, kako bismo nesavesne građane sprečili u vršenju tih ekoloških prekršaja, sa ciljem da se uštedi novac. Uklanjanje deponija sa teritorije grada godišnje košta između 15 i 20 miliona dinara. To je novac koji možemo upotrebiti na neke mnogo lepše stvari. Možemo da uredimo neki novi park, da napravimo novi dečiji mobilijar i iz toga razloga želimo da krenemo i sa tom vrstom prevencije”, poručio je Mihajlović.
Na nekim mestima gde se iznova pojavljuju divlje deponije postavljene su ograde, kamere, kao i informativne table
Od otvaranja reciklažnih dvorišta, ukupna površina pod divljim deponijama u Nišu smanjena je sa oko 219.000 na 182.000 kvadratnih metara, dok je procenjena količina otpada na njima smanjena sa 7.700 na oko 6.400 tona.















