Institut „Niška Banja” i ove godine se pridružio obeležavanju Svetskog dana srca. Ovogodišnji, 25. po redu, obeležen je pod sloganom „Sačuvajmo svaki otkucaj”. Tim povodom, fizioterapeuti Instituta održali su pokazne vežbe za kardiovaskularne bolesnike na velikoj terasi četvrtog sprata stacionara „Radon”.

Svetski dan srca svake godine 29. septembra podseća na to da kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti u svetu. Iako su odgovorne za više od 20 miliona smrtnih slučajeva godišnje, istraživanja pokazuju da se čak do 80 odsto srčanih i moždanih udara može sprečiti zdravim životnim navikama i pravovremenom brigom o srcu.

„Razlog obeležavanja ovog dana je da ukažemo našim sugrađanima i bolesnicima da su kardiovaskularne bolesti najveći ubica danas u svetu. Više od 20 miliona je preminulih od kardiovaskularnih bolesti – bolesti srca i krvnih sudova. Svakog dana unazad 25 godina cilj je da skrenemo našim pacijentima pažnju na prevenciju. Ta primarna prevencija je najvažnija. Što bi naš narod rekao: „Bolje sprečiti, nego lečiti”. Sve je više mladih ljudi, u trećoj i četvrtoj deceniji života se nama javlja sa ozbiljnim problemima, pre sve koronarnom bolešću. Među kardiovaskularnim bolestima koronarna se izdvaja kao jako opasna i kao vodeći uzrok smrti”, ističe doc. dr Dejan Petrović, pomoćnik direktora Instituta za zdravstvena pitanja.
Dr Petrović ističe da je većina faktora rizika poznata – stres, loša ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, stres, cigarete. Međutim, iako genetika ne može da se popravi, otklanjanjem faktora rizika i novinama u medicini, i taj faktor može da smanji.

„Zdravlje naših srca zavisi od naših odluka. Mi odlučujemo šta ćemo danas jesti, koliko ćemo se kretati, kako ćemo da se borimo sa stresom. Bitno je šta se jede i koliko. Kretanje – preporuka je 150 minuta nedeljno, bar 30 minuta dnevno. Mora da se spava sedam do devet sati. Pušači imaju dva do tri puta veći rizik od infarkta. Za abdomenalnu gojaznost se meri obim struka i koeficijent, koji na neki način definiše gojaznost. Jako je bitno da se povremeno proveri šećer, jer svi oni koji boluju od dijabetesa imaju dva do četiri puta veći rizik od šloga i od infarkta, za žene je pet puta veći rizik”, naveo je prim. dr Vladimir Ilić, pomoćnik direktora Instituta „Niška Banja”.
On ističe da na kardiovaskularne bolesti utiče i mentalno stanje – stres, anksioznost i depresija mogu da utiču na zdravlje srca.
Iako su kardiovaskularne bolesti okarakterisane kao „najveći ubica”, dr Ilić ističe da čak 80 posto smrti od ovih bolesti može da se spreči, ako se bavi kontrolom rizika.