Naslovna Kultura Obeležena 81. godišnjica rasformiranja logora na Crvenom krstu i poslednjih streljanja

Obeležena 81. godišnjica rasformiranja logora na Crvenom krstu i poslednjih streljanja

0
Polaganje venaca od 81. godišnjice od rasformiranja logora na Crvenom krstu i poslednjih streljanja
Polaganje venaca od 81. godišnjice od rasformiranja logora na Crvenom krstu i poslednjih streljanja oto: GP018

U Memorijalnom kompleksu „12. februar” na Crvenom krstu održana je komemorativna akademija pod nazivom „Sećanjem povezani”, povodom 81. godišnjice od rasformiranja zloglasnog nacističkog logora na Crvenom krstu u Nišu.

Svečana akademija Sećanjem povezani
Svečana akademija Sećanjem povezani foto: GP018

Predosećajući kraj, nacisti su uništili dokumentaciju, spalili posmrtne ostatke streljanih na Bubnju i likvidirali poslednjih 36 logoraša, koji su bili angažovani kao lekari i ljudi koji su vodili evidenciju.

Nebojša Ozimić
Nebojša Ozimić foto: GP018

„S obzirom na to da mi negujemo kulturu sećanja, pozvali smo potomke logoraša koji nisu sa nama, kojima ćemo uručiti neke zahvalnice i to će prerasti u praksu, da bismo odali poštu njima i njihovim familijama, nadajući se da će na taj način nastaviti da neguju slobodarsku tradiciju našeg naroda”, naveo je viši kustos Narodnog muzeja Nebojša Ozimić.

Pomen stradalim u logoru i tokom rata
Pomen stradalim u logoru i tokom rata foto: GP018

Pomen je služio sveštenstvo i monaštvom Eparhije niške. Nakon toga uručena su priznanja potomcima logoraša, a potom su položeni venci i cveće.

Ana Ćurčić Kostić
Ana Ćurčić Kostić foto: GP018

„To je ostavilo trag na našu porodicu i potomke. Moj sin, praunuk Branislava Brane Ćurčića, takođe je došao da primi povelju umesto njega. Treba da ostanemo dosledni i dostojni onoga što je on uradio za vreme kad je radio za državu, kad nas je oslobodio okupatora i da održimo njegovo ime i prezime, kako je on držao svoje”, navela je Ana Ćurčić Kostić, unuka Brane Ćurčića.

Darko
Darko foto: GP018

„Moja deca su rođena u Kanadi i nemaju predstavu koliko je ovde loše bilo i šta se radi sa srpskim narodom kroz vekove. Imao sam sreću da moja prabaka, majka Darka i Slobodana, živi jako dugo, tako da sam ja sećanje na Darka, Slobodana i Marka je bilo preneseno kroz nju i naravno kroz moje roditelje”, govori jedan od potomaka logoraša.

Predsednik Skupštine grada Niša prof. dr Igor Novaković je istakao da se dublje bavio logorima, s obzirom na to da je i sam unuk logoraša, koji je boravio u logoru Torgau u Nemačkoj.

prof. dr Igor Novaković
prof. dr Igor Novaković foto: GP018

„Mislim da je poslednja propoved protestantskog sveštenika Frederika Grizmana, nakon koje je napustio dužnost, najbolja poruka za nas. On je pričao kako su Srbi mučeni u logorima, kako je 5.000 srpskih oficira dovedeno do ivice gladi, kako su ubijani i mučeni. Na početku propovedi je rekao da su Rusi, Francuzi i Amerikanci dobili rat, a da su najveći pobednici Srbi. Kada su se srušile ograde logora desilo se nešto neverovatno, naši vojnici izašli, neuhranjeni i jedva su hodali, delili su bombone nemačkoj deci i pomagali nemačkih ženama i dugo ostali da pomažu u obnavljanju domova”, poručio je Novaković.

On je istakao da je to pokazatelj da su Srbi miroljubiv narod, iako su Nemci očekivali da će srpski oficiri nakon rušenja ograda logora krenuti da ubijaju nemačke žene i decu, kao osvetu za mučenja u logoru.

Memorijalni kompleks Logor na Crvenom Krstu
Memorijalni kompleks Logor na Crvenom Krstu foto: GP018

Kroz logor u Nišu prošlo je oko 30.000 ljudi, a ubijeno je oko 10.000 logoraša na različitim lokacija.

#Kultura 

POSTAVI ODGOVOR

Molimo vas unesite vaš komentar
Molimo vas unesite vaše ime ovde