Naslovna Društvo Nacionalni dana bez duvanskog dima 31. januara

Nacionalni dana bez duvanskog dima 31. januara

0

U cilju podizanja svesti o štetnosti duvanskog dima i uticaja na zdravlje svih građana, udruženje građana Centar za
edukaciju, razvoj i usavršavanje mladih – CERUM povodm nacionalnog dana bez duvanskog dima (31 januara),
pokrenuo je mini kampanju „Da li vidimo jedni druge kroz dim?“ – kako bi se građanima, a prvenstveno mladim
ljudima skrenula pažnja o štetnosti duvanskog dima. Kampanju možete pratiti na Facebook i Instagram nalogu
CERUM-a.

Duvanski dim sadrži više od 7000 različitih supstanci, među kojima je preko 250 jedinjenja opasnih po zdravlje i
oko 70 materija za koje je utvrđeno da izazivaju maligna oboljenja.

Primena mera kontrole duvana zasnovanih na dokazima, dovela je do smanjenja učestalosti pušenja u mnogim
zemljama. Ipak još uvek više od jedne milijarde ljudi u svetu puši, od toga skoro 80% njih živi u zemljama sa niskim
i srednjim prihodima. U svetu svake godine usled upotrebe duvana i izloženosti duvanskom dimu prevremeno umire
osam miliona ljudi. U Srbiji najmanje 15.000 ljudi prevremeno umre zbog pušenja na godišnjem nivou. Najnoviji
rezultati istraživanja Кancelarije za prevenciju pušenja Instituta za javno zdravlje Srbije, pokazuju da je 2020.
godine pušilo 36% punoletnih stanovnika Srbije.
Rezultati istraživanja sprovedenih od strane Instituta za javno zdravlje Srbije „dr. Milan Jovanović Batut“ u periodu
2010–2019 godina o pušačkom statusu pokazuju da je procenat pušača (svakodnevnih i povremenih) u Srbiji
smanjen sa 43% u 2010. godini na 35% u 2019. godini, kao i da se procenat onih koji nisu nikada pušili povećao sa
41% u 2010. godini na 47% u 2019. godini. Primetan je i pad svakodnevnih pušača sa 35% u 2010. godini na 29% u
2019. godini. Najveći procenat pušača (66–85%) u svim godinama istraživanja navodi da je isuviše jaka navika
razlog zašto im je teško da prestanu da puše. Iako je u poređenju sa periodom pre usvajanja Zakona o zaštiti
stanovništva od izloženosti duvanskom dimu (kada je kao prepreku za prestanak pušenja 27% pušača navelo
podsticaje iz okoline) došlo do pada, i dalje petina pušača navodi ovaj razlog kao prepreku za ostavljanje cigareta.
Ovaj rezultat ukazuje na veliku zastupljenost mesta i okruženja u kojima se puši. Od 2015. godine u okviru
istraživanja su prikupljani i podaci o broju cigareta koje pušači popuše na dnevnom nivou. Procenat pušača koji puše
više od 20 cigareta dnevno nije se značajno menjao tokom desetogodišnjeg perioda. U 2015. godini 17% pušača je
pušilo više od 20 cigareta dnevno, dok je u 2019. godini ovaj procenat neznatno smanjen – na 15%. U 2019. godini
svakodnevni pušači su u proseku tokom dana pušili 19 cigareta, a povremeni pušači pet.

Velika većina stanovništva smatra da pušači treba da vode računa gde će zapaliti cigaretu da ne bi ugrozili zdravlje
drugih ljudi. Odraslo stanovništvo u visokom procentu podržava zabranu pušenja i navodi da im izloženost
duvanskom dimu smeta. Primetan je i porast broja onih koji smatraju da treba u potpunosti zabraniti pušenje u
ugostiteljskim objektima, a veliki procenat stanovništva bi podržao zabranu pušenja i na otvorenim sportskim
objektima, u parkovima i kolima u prisustvu maloletne osobe. Ovi podaci ukazuju da je stanovništvo svesno
neophodnosti zaštite od duvanskog dima primenom Zakona, i da nije dovoljno samo informisanje stanovništva o
štetnosti duvanskog dima.

POSTAVI ODGOVOR

Molimo vas unesite vaš komentar
Molimo vas unesite vaše ime ovde