Naslovna Društvo Izveštaj iz senke o politikama prema Romima: Samo 319 zaposlenih u javnom...

Izveštaj iz senke o politikama prema Romima: Samo 319 zaposlenih u javnom sektoru, 70 odsto mladih nije zaposleno niti se školuje

0
Samo 319 Roma zaposleno je u javnom sektoru u Srbiji, dok je stopa zaposlenosti romske populacije između 18 i 22 odsto, naspram nacionalnog proseka od oko 50 odsto. Oko 27.000 Roma registrovano je kod Nacionalne službe za zapošljavanje, a čak 70 do 73 odsto mladih pripada kategoriji onih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se obučavaju. Ovo su neki od podataka predstavljenih na javnom čitanju preliminarnih nalaza iz Izveštaja iz senke o politikama prema Romima, koji je pripremio YUROM centar sa još šest organizacija civilnog društva.

Foto:GP018

Izveštaj ukazuje na probleme u više oblasti, od obrazovanja i zapošljavanja do stanovanja, zdravstvene zaštite i diskriminacije. Prema popisu iz 2022. godine, u Srbiji živi 131.936 Roma, dok se procene njihovog stvarnog broja kreću između 400.000 i 600.000. Oko 70 odsto romske populacije živi u romskim naseljima, a evidentirano je 339 podstandardnih naselja u 135 gradova i opština.

Direktor YUROM centra Osman Balić posebno je ukazao na probleme u obrazovanju, pre svega na nedovoljan obuhvat dece predškolskim obrazovanjem, što se odražava i na njihovo dalje školovanje.
Osman Balić, foto:GP018

„U predškolskom obrazovanju je najveći problem, to kašnjenje u samom startu. Romsko dete, bilingvalno polazi u prvi razred. I svi znate kako je to, i koliko svi mi radimo te domaće zadatke. Kako to romsko dete bez pohađanja predškolskog obrazovanja, od tri do pet godina, taj podatak nemamo u državnom izveštaju, koji smo pre neki dan dobili od Ministarstva obrazovanja, Uz sve izraze zahvalnosti za tako iscrpan izveštaj tog ministarstva, ali fali krucijalni element. Zašto se 20 godina oslanjamo na izreku da neam mesta u obdaništima za romsku decu”, rekao je Balić.

Foto:GP018

Prema predstavljenim podacima, obavezni pripremni predškolski program pohađa 80 odsto romske dece, dok je stopa upisa u osnovnu školu 85,4 odsto. U školskoj 2024/2025. godini u prvi razred osnovne škole upisano je 2.303 romske dece, a u prvi razred srednje škole 1.173. Posebno je izražen problem nastavka školovanja devojčica, jer je u srednje obrazovanje uključeno svega 27 odsto romskih devojčica.

Velike razlike vidljive su i u uslovima stanovanja. Oko 32 odsto podstandardnih romskih naselja nije priključeno na električnu mrežu, a 38 odsto nema priključak na javni vodovod. Istovremeno, oko 65 odsto Roma živi u prenatrpanim i veoma lošim stambenim jedinicama. Balić je upozorio da se problemi ne mogu rešavati samo deklarativnim politikama, već konkretnim merama i rezultatima.

Foto:GP018

„Mi prosto shvatamo ovo kao zaista jedan reformski proces, u kome imamo svu podršku evropske političke elite, Evrope, a mislim da imamo i podršku naših građana, jer mi sami moramo da rešimo ta naselja, moramo da rešimo to prosjačenje, moramo da rešimo taj latentni rasizam koji imate nekažnjeno u nekim medijima“, istakao je direktor YUROM centra.

Izveštaj ukazuje i na velike razlike u zdravstvenoj zaštiti. Prosečan životni vek Roma je oko 12 godina kraći od nacionalnog proseka, dok je potpuna vakcinacija dece uzrasta od 24 do 35 meseci na nivou od 63 do 66 odsto, u poređenju sa 80 do 81 odsto u opštoj populaciji. Zdravstveno osiguranje ima 93 odsto Roma, ali 18 odsto nema zdravstvenu karticu.

Problemi su vidljivi i u lokalnim politikama – gotovo 63 odsto opština nema namenski opredeljena sredstva za romsku populaciju, dok budžet za rad mobilnih timova ima svega osam lokalnih samouprava. Prema podacima iz izveštaja, etnička distanca prema Romima porasla je sa 33 odsto početkom 2000-ih na oko 45 odsto u 2023. godini.

Balić je poručio da romske organizacije neće biti zadovoljne samo najavama i projektima bez konkretnih rezultata, već da očekuju i veće uključivanje Roma u institucije.

„Tražimo i Rome u ministarstvima, u vidu državnih sekretara. Ima vrlo obrazovanih Roma sa iskustvom eksperata, to su sve ozbiljni ljudi. Ne možemo više da dozvolimo to pozivanje na neke projekte koji su bez rezultata, na politike koje su samo na papiru, a da nema rezultata“, naveo je Balić.

Izveštaj iz senke predstavlja paralelno praćenje sprovođenja Reformske agende Srbije i Plana rasta za Zapadni Balkan, uz oslanjanje na merljive podatke i dokaze o položaju romske zajednice. Prema rečima Balića, Srbija u ovom procesu kasni za drugim zemljama regiona, a ostvareni napredak i konkretni rezultati biće važni i za korišćenje sredstava Evropske unije namenjenih reformama.

POSTAVI ODGOVOR

Molimo vas unesite vaš komentar
Molimo vas unesite vaše ime ovde