Naslovna Medijska pismenost Medijske manipulacije i spinovi najzastupljenije tehnike lažnog informisanja

Medijske manipulacije i spinovi najzastupljenije tehnike lažnog informisanja

0

Medijski obrazovan čovek morao bi da čita između redova i da prepozna medijsku manipulaciju. On je po prirodi skeptic i ume da u mnoštvu informacija koje nas okružuju izabere one najvažnije za njega i njegovu sredinu, dok ostale odbacuje. Manipulacija u sadržajima domaćih medija je nešto što se etabliralo kao obavezni elemenat informacija, što je apsolutno pogrešno,  mišljenje je profesora dr Zorana Jevtovića.

Prema  njegovim rečima problem medija u Srbiji jeste što su oni politički potentni i što  su razvili jednu vrstu klijentelističkog novinarstva gde mnogo više služe partijama na vlasti nego građanima, čime napuštaju temelje profesionalnosti.

Profesor dr Zoran Jevtović

“ Mediji su jednostavno prodali svoju javnost, svoju publiku partijama i na taj način izdali osnovne postulate novinarske profesije. Kada govorimo o manipulaciji u sadržajima prihvatamo stav da se ona podrazumeva, da je etablirana i deo novinarstva. Ona to ne mora da bude, tako da je u demokratskim zajednicama pre izizetak nego pravilo!

Često je u našim medijima prisutna tehnika spinovanja, namernog plasiranja nekih informacija u javnost kako bi se skrenula pažnja sa aktuelnih tema.

“ Pomenuću kao karakterističan primer političkog tumačenja, spin kojim se odlučuje o datumu  održavanja izbora u Srbiji. Ovih dana u javnosti se pominju kao mogući termini od marta do početka maja. Trik je u forsiranju poslednjeg mogućeg datuma, a zaboravljanju prvog, pa se govori o martu koji je izmišljen termin. Zna se da proceduralno izbori mogu biti smešteni u tri sedmice (19. i 26. mart, odnosno 3. maj),  pri čemu je jedan od tih dana Uskrs,  ali se posredstvom provladinih medija spinuje kako vlast čini “veliki ustupak opoziciji i evropskim parlamentrcima”. Ako je čovek medijski obrazovan on će prepoznati tu manipulaciju , ako nije on će je razumeti kao ogroman demokratski ustupak vlasti. Da bi se ovakve manipulacije sprečile neophodno je da građani kritički analiziraju oavkve sadržaje,“ zaključio je profesor.

Suština manipulacije u svim medijima je ista, tehnike se nekada razlikuju

Tradicionalni mediji manipulišu davanjem suženog konteksta, izmeštanjem značenja fenomena o kojem zveštavaju, pozivanjem na sumnjive izvore ili samo jednu stranu shvatanje je doktoranda i istraživača-pripravnika na Filozofskom fakultetu Ilije Milosavljavića.

Ilija Milosavljević foto: Filozofski fakultet u Nišu
Ilija Milosavljević foto: Filozofski fakultet u Nišu

“ Novine to rade kroz parcijalnu analizu fenomena, radio tome dodaje i boju, intonaciju glasa koja može uspešno aktivirati emocionalnu umesto racionalne reakcije kod slušalaca.Televizija tome dodaje tehnike manipulacije montažom, seldom i selekcijom kadrova. Onlajn mediji povećavaju brzinu kojom izveštavaju, ali njihova najveća prednost je mogućnost da angažuju onlajn javnost da postane glasnik njihove manipulativne vesti,“ ističe naš sagovornik.

Prema Milosavljevićevim rečima lažna vest se formira na portalu tako da izazove pozornost, pažnju, znatiželju, najčešće bombastičnim naslovom u kombinaciji sa pozivanjem na ekskluzivne informacije ili stava stručnjaka.

“ Moć onlajn medija da distribuiraju svoj sadržaj uz pomoć korisnika onlajn sfere koji vest šire, ukazuju na nju, reaguju i komentarišu je daje toj vesti efekat virusa koji se eksponencijalno širi društvom. Takođe, uz pomoć sistema filtriranja komentara na svom portalu, tako da izgleda da je javnost saglasna sa temom koja manipuliše, stvara se mnogo kompletnija manipulativna shema nego u tradicionalnim medijima. I o tome treba voditi računa kada se govori o medijskoj pismenosti,“ zaključio je Milosavljević.

Put do kvalitetnih medija je u sistemskom finansiranju

Prema mišljenju dr Zorana Jevtovića, za kvalitetno informisanje neophodno je stvoriti sistem u kojem će mediji biti adekvatno pomognuti od strane civilnog društva, bez obzira na ideološka pripadanja. Naglašava  da je projektno sufinansiranje medija u Srbiji sjajna ideja, ali i da je obesmišljena tako što ljudi iz partija dodeljuju sredstva motivisani ideološkim pripadanjem i propagandnim motivima.

“Ako bi ta sredstva dodeljivali članovi Komisija koji nemaju veze sa političkim aktivizmom i stručnjaci ili pripadnici civilnog sektora koji nisu opterećeni tim hipotekama prošlosti ili religijskim i polnim pripadanjem, onda bi se sredstava preusmeravala u drugačijim tokovima i na drugačiji način,” istakao je profesor Jevtović.

Poštujući tu ideju, mediji bi morali da imaju osećaj odgovornosti i da podnose izveštaj društvu šta su za taj novac uradli, koja je dobrobit nastala i šta zajednica ima od određenog medijskog projekta.

“Ako bismo razvili takav sistem sufinansiranja, jedan kulturan i balasiran pristup u kojem će mediji koji zaslužuju i koji afirmišu prave vrednosti, a ne ideološke matrice u društvu dobijati sredstva, onda bismo mogli da dobijemo otvorenu zajednicu koja bi razgovarala i vodila dijalog i ne bi imali politički ostrašćene tabore. Kao rezultat promena svesti dobili bi građane I građanke koji ne dele političke stavove I gledišta ali bi mogli da sede i razgovaraju na dobrobit svih, što je suština demoktatije,” zaključio je profesor.

Ovaj članak je nastao kao deo projekta “Medijska pismenost” koji je podržao Sekretarijat za kulturu Grada Niša kroz projektno sufinansiranje medijskih sadržaja od javnog interesa u 2019. godini.

POSTAVI ODGOVOR

Molimo vas unesite vaš komentar
Molimo vas unesite vaše ime ovde